Vojni ordinarijat u Republici Hrvatskoj formiran je za dušobrižništvo vjernika katolika, pripadnika oružanih snaga i redarstvenih službi Republike Hrvatske. Utemeljio ga je papa Ivan Pavao II 25. travnja 1997. godine prema Ugovoru između Svete Stolice i Republike Hrvatske o dušobrižništvu katoličkih vjernika, pripadnika oružanih snaga i redarstvenih službi Republike Hrvatske. Sjedište vojnoga ordinarijata je u Zagrebu. Vojni ordinarijat službeno je uspostavljen i počeo je djelovati 18. kolovoza 1997. čitanjem svečane bule, koja ima nadnevak od 25. travnja 1997. Prvim vojnim ordinarijem u Republici Hrvatskoj imenovan je mons. Juraj Jezerinac, dotada pomoćni zagrebački biskup. 5. kolovoza 2003. svečano je otvorena i blagoslovljena nova zgrada Vojnog ordinarijata na Ksaveru.

      Temeljni amblem na odori je okrugla platnena oznaka s natpisom VOJNI ORDINARIJAT U REPUBLICI HRVATSKOJ - ZAGREB i godinom 879. Na amblemu se nalazi krunica kao jedan od iskaza vjere vojnika u ratu te maslinove grančice kao simbol mira; godina 879. istaknuta je jer je tada hrvatski knez Branimir obećao vjernost papi. Ova oznaka postoji u tri inačice: u boji na svijetlo-smeđoj podlozi, s crnim simbolima i tekstom na tamno-zelenoj podlozi za običnu maskirnu odoru i s tamno-smeđim simbolima i tekstom na svijetlo-smeđoj podlozi za pustinjsku odoru. Ovaj amblem nosi se na lijevom rukavu odore.

      Za razliku od ostalih pripadnika Oružanih snaga, vojni svećenici ne nose oznake činova, već oznake položaja ili dužnosti. Te su oznake službeno uvedene odlukom od 20. ožujka 1998. godine koja je stupila na snagu danom objave u Narodnim novinama sedam dana kasnije. Prema toj odluci uvedene su metalne oznake ovalnoga oblika koje se pričvršćuju na kožnu podlogu te prikapčaju za puce lijevoga džepa na grudima odore. Reprodukcije oznaka objavljene su u Narodnim novinama od 8. travnja iste godine. Uvedene su tri oznake:

      Novom odlukom, potpisanom 3. prosinca 1999. godine, koja je stupila na snagu 25. siječnja 2000., uvedena je još jedna metalna oznaka istoga tipa - oznaka generalnog vikara. Izgledom je bila jednaka oznaci za biskupa, s time što je natpis glasio GENERALNI VIKAR.

      Prema prvotnim propisima metalne ovalne oznake trebale su se nositi na lijevom džepu službene i maskirne odore, a inačice od platna trebale su se nositi samo na gornjem dijelu desnoga rukava maskirne odore. Konačno je, ipak, odlučeno da se metalne oznake ne nose na maskirnoj odori, a platnene oznake često se nose i na službenoj odori.

      Platnene inačice ovalnih oznaka su nešto veće (8 x 9 cm), a umjesto zlatne podloge unutarnjeg ovala stavljena je crna podloga. Za pomoćnike vojnog kapelana postoji jedino inačica u platnu - ona je, osim natpisa, jednaka onoj vojnoga kapelana. Kasnije su za maskirnu odoru uvedene inačice na maslinasto-zelenoj i svijetlo-smeđoj podlozi, na kojima su sastavnice oznaka i natpisi izrađeni u crnoj, odnosno tamno-smeđoj boji (za pustinjsku odoru).

      Za vojne kapelane pridijeljene hrvatskim snagama u Afganistanu izrađena je posebna platnena inačica oznake položaja. Ona je pravokutnog oblika, s tamno-smeđim obrubom i natpisom VOJNI KAPELAN na svijetlo-smeđem platnu.

      Ne postoji stroga korespondencija u nazivima činova između vojnih svećenika i časnika Oružanih snaga, no prema članku 14 Pravilnika o ustroju i djelovanju Vojnog ordinarijata u Republici Hrvatskoj vojni ordinarij je u osobnim primanjima izjednačen s plaćom djelatne vojne osobe osobnog čina general bojnika, generalni vikar izjednačen je s činom brigadira, biskupski vikar te kancelar i ekonom izjednačeni su s činom pukovnika, a tajnik Vojnog ordinarijata s činom bojnika, baš kao i vojni kapelani. Ostale osobe na službi u Vojnom ordinarijatu u osobnim su primanjima izjednačene s plaćom vojnih službenika i vojnih namještenika sukladno njihovim kvalifikacijama i odredbama Zakona o službi u oružanim snagama Republike Hrvatske i Zakona o državnim službenicima i namještenicima i plaćama nositelja pravosudnih dužnosti.

      Odlukom potpisanom 3. prosinca 1999. godine, koja je stupila na snagu 25. siječnja 2000. uvedene su i oznake djelatnika Vojnog ordinarijata za naramenice; ova Odluka ih naziva "činovima": Čin biskupa i generalnog vikara - zlatna maslinova grančica iznad trostrukog generalskog tropleta; Čin Uprave vojnog ordinarija u RH - zlatna maslinova grančica iznad dvostrukog tropleta viših časnika OS; Čin vojnog kapelana - isto kao gore, ali u srebru.

EPAULETTES  NARAMENICE

      Umjesto oznaka na naramenicama, na maskirnim odorama se odgovarajuće oznake nose na lijevoj strani grudi. Na običnoj maskirnoj odori nose se oznake od maslinasto-zelenog platna, s crnim tropletima, maslinovom grančicom i obrubom, a na pustinjskoj maskirnoj odori podloga je svijetlo-smeđa, a sastavnice oznaka tamno-smeđe boje.

BREAST RANKS  PRSNE OZNAKE

Prilog 3.8.

      Oznaka vojnog kapelana je širine 60 mm i visine 56 mm, a oznaka vojnog ordinarija i generalnog vikara je širine 60 mm i visine 69 mm. Oznake za osobe na službi u Vojnom ordinarijatu izrađuju se u boji prikrivne vojne odore.

Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o vojnim odorama 023-03/11-04/15, 20. 09. 2011.

      Kako bi se iskazala zahvalnost ili priznanje osobama koje su naročito doprinijele razvoju vojnoga duhovništva izrađene su još u početku postojanja Vojnoga ordinarijata zlatna, srebrna i brončana plaketa. Za istu su prigodu izrađene medalje, također zlatne, srebrne i brončane, s time da su se pojedinačno dodjeljivale samo srebrna i brončana medalja, a zlatna se dobivala jedino u kompletu svih triju medalja. Medalje su okrugloga oblika, promjera 4 cm, zatvorene u plastične spremnike. Na aversu se nalaze jednaki simboli i natpisi kao i na plaketama, a na reversu se nalazi simbolički prikaz Majke Božje i godina 1997-2007.

      Komplet medalja dodjeljivao se u kutiji tamno-plave boje s uloškom crvene boje, a srebrna medalja je bila na ulošku crne boje. Povodom proslave 10-godišnjice Vojnoga ordinarijata dodijeljeno je 43 kompleta medalja, 73 srebrne medalje i 153 brončane medalje s diplomom. Osim toga dodijeljeno je 166 pohvalnica i 108 zahvalnica.

      Za biskupa Jezerinca izrađen je posebni amblem koji postoji u tri inačice. Na amblemu se nalazi biskupov grb te natpis Mons. JURAJ JEZERINAC - VOJNI ORDINARIJ U REPUBLICI HRVATSKOJ. Na lenti ispod grba nalazi se još natpis BOG JE MIR NAŠ. Grb se sastoji od četiri polja: na prvom polju nalazi se kalež, što simbolizira Euharistiju; na drugom polju je golubica koja simbolizira Duh Sveti; simbolički prikaz Blažene Djevice Marije nalazi se na trećem polju, a na posljednjem polju je šahovnica s listom topole, što simbolizira vezu biskupa Jezerinca s iseljenom Hrvatskom, budući da je u Kanadi proboravio jedanaest godina u katoličkoj misiji. Biskupov grb dizajnirao je poznati čakovečki umjetnik Mihael Štebih.

 "Obol" (glasilo Hrvatskog numizmatičkog društva), br. 62, autori: g. Krunoslav Mikulan i g. Emil Smutni